Glasnik matematički - prilozi (Godišnjak)

Novi broj Godišnjaka Glasnika matematičkog za 2014. je u tisku.
Elektronska verzija je vec dostupna na adresi
 
Na adresi
dostupni su svi prilozi od 1966. do 2014. godine.
 
Andrej Dujella i Josip Tambača

26. broj časopisa e.math

Dragi čitatelji

izašao je 26 broj časopisa e.math.

U ovom broju donosimo vam članke vezane uz logičko programiranje, te članke vezane uz primjene linearne algebre u teoriji brojeva i matematičkoj ficizi.

U članku Logičko programiranje autora Vedrana Čačića, Petra Paradžika i Mladena Vukovića dan je pregled tehnika logičkog programiranja. To je tehnika programiranja koja se temelji na formalnoj logici. Može se reći da su temelji logičkog programiranja u radovima na sustavima za automatsko dokazivanje teorema. Članak sadrži niz primjera koji su realizirani u GNU prologu. Primjeri su testirani i čitatelj ih može direktno izvesti. Alternative implementacija Prologa su SWI-Prolog, Visual Prolog i YAP-prolog. Članak svojim sadržajem može biti posebno interesantan studentima diplomskog studija Računarstvo na Matematičkom odsjeku PMFa u Zagrebu, jer sadržajem pokriva veći dio gradiva o logičkom programiranju koje se pokriva u kursu Umjetna inteligencija. Pdf verziju članka možete naći na portalu Hrcak.

U članku Matrice s Fibonaccijevim brojevima, autora Blaženke Bakula i Zrinke Franušić autorice daju pregled više zanimljivih identiteta vezanih uz Fibonaccijeve brojeve koristeći tehnike jednostavne algebre matrica. Riječima autorica o Fibonaccijevom nizu možemo kazati: „Bez pretjerivanja, riječ je o jednom od najpoznatijih nizova koji privlači i fascinira kako profesionalce tako i potpune amatere“. Doista, samo površnim pretraživanjem dolazimo do liste od 18.500.000 rezultata. Polazeći od wikipedije (hr | en) preko popularnih primjera iz umjetnosti možemo suditi o multidisciplinarnom potencijalu ove teme. O tome između ostalog svjedoči i kolekcija slika vezanih uz Fibonaccijeve brojeve. Pdf verziju članka možete naći na portalu Hrčak.

U članku Matrice traga nula autora Marijane Kožul i Rajne Rajić. bavi se pitanjima strukture klase matrica koje komutiraju sa samim sobom, tzv. samokomutatora. Pitanje strukture komutatora bitno je matematičko opravdavanje matrične mehanike. Upravo zbog toga postoji velika količina klasične literature koja se bavi ovim problemom. U novije vrijeme, postoji znanstveni interes u proširivanju klasičnih rezultata na druge algebarske strukture (npr operatore na beskonačno dimenzionalnim prostorima). Autorice daju jasno napisan pregled klasičnih rezultata i tehnika jezikom moderne linearne algebre te prezentiraju iscrpnu listu referenci na povezanu literaturu, kako klasičnu tako i recentniju. Pdf verziju članka možete naći na portalu Hrčak.

U ime uredništva želim vam ugodno čitanje.

L. Grubišić
glavni urednik

Najava Broja 26

Poštovani čitatelji,


u broju 26 časopisa bit će objavljeni članci:

U ime uredništva želim svima uspješnu 2015 godinu.

L. Grubišić

Glasnik matematički 49.2

Novi broj časopisa Glasnik matematički
(49.2 - prosinac 2014)
će uskoro biti u tisku.
Elektronska verzija je već dostupna na Glasnikovoj web stranici
http://web.math.pmf.unizg.hr/glasnik/
Sadržaj novog broja, te abstrakte i reference članaka
iz novog broja možete naći na
http://web.math.pmf.unizg.hr/glasnik/vol_49/vol49no2.html

Pristup punim tekstovima je moguć s institucija
koje imaju pretplatu ili razmjenu na Glasnik.

Andrej Dujella
(glavni urednik Glasnika)

Rad HAZU, Matematičke znanosti, broj 18

Novi broj časopisa Rad HAZU, Matematičke znanosti
(Svezak 18, Knjiga 519) je u tisku.
Elektronska verzija je dostupna na web stranici
http://web.math.pmf.unizg.hr/~duje/radhazumz/vol18.html
te na portalu Hrčak
http://hrcak.srce.hr/index.php?show=toc&id_broj=10359

 

Andrej Dujella

 

25. broj časopisa e.math

Dragi čitatelji

izašao je 25 broj časopisa e.math.

U ovom broju donosimo vam članke vzane uz primjene matematike u srodnim znanostima. U članku o Jacobsthalovom nizu, autora Bojana Kovačića, Mirjane Špoljarić i Luke Marohnića s Tehničkog veleučilišta u Zagrebu, autori daju pregled klasičnih rezultata iz teorije brojeva. Nadalje, diskutiraju primjene i vezu s elementarnim staničnim automatima (elementary cellular automaton).

U članku Primjena teorije grupa u teoriji glazbe ili kako smjestiti Beethovena na torus, autora Maje Karage i A. Petrovečkog sa Sveučilišta u Zagrebu, dan je zanimljiv prikaz osnova teorije grupa i elementarne topologije. Također dane su definicije osnovnih pojmova iz teorije glazbe potrebnih za čitanje članka. Prikazana matematička teorija primjenjuje se, s konkretnim primjerima, na analizu glazbenih kompozicija. Članak je pisan pristupačnim jezikom i trebao bi biti samodostatan za čitanje.

Na kraju, u članku Metoda konačnih elemenata; teorija i praktična implementacija, autora Andreja Novaka sa Sveučilišta u Dubrovniku, dan je prikaz osnova teorije aproksimacija rješenja parcijalnih diferencijalnih jednadžbi metodom konačnih elemenata u jednoj prostornoj dimenziji. Posebno zanimljivo je da autor kao model primjer razmatra jednostavan model vibriranja klavirske žice.

 

U ime uredništva želim vam ugodno čitanje.

 

L. Grubišić

glavni urednik

Najava Broja 25 i do sada prihvaćeni članci

Broj 25 časopisa math.e bit će objavljen 31. kolovoza 2014. Do sada su prihvaćeni za objavljivanje sljedeći članci čijim konačnim verzijama se može pristupiti preko poveznica:

Broj će imati tri članka. Želimo ugodno čitanje svim čitateljima.

Glasnik matematički 49.1

Novi broj časopisa Glasnik matematički
(49.1 - lipanj 2014)
će uskoro biti u tisku.
Elektronska verzija je već dostupna na Glasnikovoj web stranici
http://web.math.pmf.unizg.hr/glasnik/
Sadržaj novog broja, te abstrakte i reference članaka
iz novog broja možete naći na

http://web.math.pmf.unizg.hr/glasnik/vol_49/vol49no1.html

Pristup punim tekstovima je moguć s institucija
koje imaju pretplatu ili razmjenu na Glasnik.

Andrej Dujella
(glavni urednik Glasnika)

Math.e na Twitter-u i Facebook-u

Dragi čitatelji,

odnedavno imamo (neslužbenu) Facebook stranicu te Twitter kanal na kojima možete pratiti sve naše objave. Osim novih brojeva math.e časopisa te Glasnika matematičkog, na navedenim društvenim mrežama donosimo i obavijesti o raznim matematičkim događanjima u Hrvatskoj. Statusi se generiraju izravno iz našeg RSS izvora.

Profile na društvenim mrežama napravio je jedan naš student te se za sve tehničke upite/savjete vezane uz prisutnosti na društvenim mrežama obratite njemu na (matija.mandaric+math.e@gmail.com), odnosno na same profile na društvenim mrežama.

24. broj časopisa math.e

Dragi čitatelji,

Objavljen je dvadeset i četvrti broj hrvatskog matematičkog elektroničkog časopisa math.e, koji izdaje Hrvatsko matematičko društvo uz podršku Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.

U ovom broju objavljen je članak Prigušivanje mehaničkih vibracijaK. Burazina, Z. Tomljanovića i I. Vuksanović sa Svučilišta Josipa Juraja Strossmayera iz Osijeka. Rad daje zanimljiv prikaz problema gušenja neželjenih vibracija u mehaničkim sustavima. Posebna značajka ovog članka je razmatranje niza primjera iz svakodnevnog života gdje se pojavljuje potreba gušenja neželjenih vibracija. Za stanovnike juga Hrvatske, bit će zanimljivo pročitati da su takve tehnike korištene za povećavanje sigurnosti konstrukcije mosta Dr. Franje Tuđmana u Dubrovniku.

U radu Decimalna točka – pjesmica i apleti, Antonija Horvatek, učiteljica-savjetnica OŠ Josipa Badalića, Graberje Ivaničko daje primjer kako se sustav GeoGebra može koristiti u nastavi matematike u osnovnoj školi. Pored niza java apleta A. Horvatek te članka koji opisuje njihov nastanak, objavljuje i matematičku pjesmicu kojom se na vrlo kreativan način pojam decimalne točke objašnjava učenicima osnovnih škola. Za potpuno čitanje ovog članka u vašem pregledniku potrebno je aktivirati mogućnost izvršavanja Java apleta, npr za FireFox to je opisano ovdje a za Internet Explorer ovdje postupak za ostale preglednike je analogan navedenim postupcima.

U radu Dekompozicija matrice na singularne vrijednosti, A Novak Sveučilište u Dubrovniku i D. Pavlović, AVL-AST d.o.o., Zagreb daju primjer kako razviti i ubrzati sustav prepoznavanja rukom pisanih brojeva metodama računarskog vida. Dvije su komponente prezentiranog algoritma bitne. Smanjenje dimenzije problema i uklanjanje neželjene varijacije u snimljenim rukom pisanim brojevima. Način rada algoritma je prezentiran na primjeru kolekcije rukom pisanih brojeva koju je skupila američka poštanska služba. Ovaj primjer je poznat kao teški ogledni primjer za klasifikaciju podataka.

Želim vam svima ugodno čitanje novih članaka.

L. Grubišić,
glavni urednik